Zamislite situaciju u kojoj osjećate unutarnji konflikt jer Vas dvije podjednako snažne sile vuku u potpuno različitim smjerovima. Želite pitati šefa za povišicu, ali se unaprijed bojite odgovora “ne” i povlačite se. Osjećate da Vas partner izbjegava, ljuti Vas to i istodobno brine je li to kraj veze, pa gutate ljutnju i pokušavate ga pod svaku cijenu zadržati.
Ili Vas partner „guši“, želite mu reći da Vam treba više prostora, ali se bojite njegove reakcije i nastavljate šutjeti.
Kako se pritom osjećate u tijelu?
Potisnuli ste emocije, ali one nisu nestale. Ostale su zarobljene u Vašem tijelu. Kako? Pročitajte u daljnjem tekstu članka.
Što znači kada kažemo da su emocije „zarobljene u tijelu“?
Kad nam prijeti fizička ili psihička opasnost, strah aktivira cijelo tijelo i priprema nas na obranu ili bijeg. Kad opasnost prođe, pobuđenost se smanjuje i tijelo se vraća u stanje mirovanja.
Ako se takve situacije često ponavljaju i strah postane dio naše svakodnevice, tijelu je sve teže vratiti se u prvobitno stanje smirenosti. Povišena napetost postaje nova norma – novo „stanje mirovanja“ u kojem zapravo nikada potpuno ne mirujemo. Strah i anksioznost postali su naša druga priroda i s vremenom ne sjećamo se više da je ikad bilo drugačije.
Trag te povijesti ostao je u kroničnim napetostima ramena, vrata i očiju, u grču trbuha, pritisku u prsima ili stezanju grla ili u stopalima. S vremenom se i na te napetosti naviknemo toliko da ih više ni ne primjećujemo.
Strah je potisnut – zarobljen u tijelu, u mračnoj tamnici nesvjesnog, brižljivo čuvan stražarima našeg ega kako se više ne bismo morali osjećati bespomoćno.
U Bioenergetskoj analizi spoj psihičkih obrana, potisnutih emocija i kroničnih tjelesnih napetosti nazivamo tjelesnim oklopom. Više o tome pročitajte u članku “Bioenergetska analiza – kako se tijelo i karakter oblikuju kroz iskustva “.
Zato izraz „emocije zarobljene u tijelu“ ne znači da je određena emocija doslovno spremljena u određenom mišiću ili dijelu tijela. Ne postoji jedno mjesto u kojem se „nalazi“ ljutnja, drugo za tugu, a treće za izdaju. Takve su tvrdnje marketinški zavodljive, ali nemaju znanstveno utemeljenje.
Emocionalna iskustva i potisnute emocije mogu se, međutim, povezati s obrascima kronične tjelesne napetosti koji utječu na držanje tijela, disanje, pokret i emocionalnu ekspresiju.
Alexander Lowen, utemeljitelj Bioenergetske analize, opisao je nekoliko karakterističnih tjelesnih obrazaca koje je nazivao hang-ups. U ovom članku izdvajam pet koje je posebno imenovao.
Što su Lowenovi obrasci zapetosti (hang-ups)?
U Bioenergetskoj analizi pojam hang up opisuje emocionalno nerazriješen konflikt iz ranog djetinjstva kad smo suočeni sa grubom stvarnošću osjećali dvije suprotne emocije ili impulse istovremeno koji su tražili različite smjerove djelovanja, jedan “od”, a drugi “prema”. Na primjer, strah “od” roditelja koji surovo kažnjava poticao je na bijeg i povlačenje, kao i ljutnju “prema” roditelju koja je poticala na obranu.
U toj koliziji jedna emocija onemogućuje drugu – nismo se mogli ni približiti ni udaljiti, a emocije ni proživjeti ni otpustiti. Ostale su potisnute – “zapete” u tijelu kroz ustaljene obrasce tjelesne napetosti i reagiranja.
Suočeni sa stvarnošću koja je bila previše za podnijeti stvorili smo iluzije koje su donijele privid sigurnosti (“ako budem poslušna/poslušan i udovoljavam, neće me više tući”), i upravo te iluzije su postale način da se preživi.
Lowen koristi izraz hang up, dalje u nastavku za taj pojam koristim riječ zapetost*.
Obrasci zapetosti nastali su kao reakcija na ponavljajuća iskustva koja su bila preplavljujuća i iz kojih nije bilo izlaza. Došli smo na svijet s potrebom bliskosti i povezanosti s roditeljem. Ako je roditelj bio izvor straha, prijetnje ili ugroženosti, nastao je konflikt između želje za bliskošću i straha pred bliskošću. Urezao se u psihu i dalje tamo živi dok ga ne razriješimo u psihoterapijskom procesu.
Kao odrasla osoba možda se više ne sjećate iskustava i situacija, ali pamti Vaše tijelo u kroničnim napetostima koje su se u njega urezale i izrezbarile povijest Vašeg djetinjstva.
U situacijama koje na neki način nesvjesno podsjećaju na situacije iz djetinjstva unutarnji konflikt se ponovno aktivira. To su one situacije kad nakon što prođu, zastanete, pa se sami sebi čudite zašto ste baš toliko intenzivno reagirali.
Često se to događa upravo u odnosu s ljudima koje percipiramo kao autoritet ili još češće u partnerskim odnosima. Na primjer, želite partnersku bliskost, a istodobno se povlačite čim primijetite da odnos postaje “preblizak” ili kad se partner počinje udaljavati ne možete smiriti anksioznost zbog straha da je to kraj veze.
Također možete biti svjesni unutarnjeg konflikta, ali ga ne možete sami razriješiti i dalje ste u njemu zapeti.
Možemo reći da smo nekim dijelom sebe zapeli u prostoru i vremenu iz djetinjstva, iako smo odrasli.
Suprotno od biti zapet je biti uzemljen – u kontaktu sa svojim tijelom, osjećajima, tlom, stvarnošću (umjesto iluzija) i seksualnošću.
Uzemljenje (grounding) jedan je od temeljnih koncepata Bioenergetske analize Alexandera Lowena. Predstavlja sposobnost da u sebi imamo vlastiti oslonac, ostanemo prisutni u tijelu u kontaktu s osjećajima, ne bježimo više u iluziju niti reagiramo iz našeg obrasca emocionalne zapetosti – unutarnjeg konflikta.
Pet tjelesnih obrazaca zapetosti prema Alexanderu Lowenu
Lowen je opisao nekoliko karakterističnih hang-up obrazaca kroz tjelesne obrasce i unutarnje konflikte koji ih prate. U opisima koji slijede njegova zapažanja povezujem i sa svojim kliničkim razumijevanjem njihova razvoja i načina na koji se mogu manifestirati u odrasloj dobi. U ovom članku izdvajam pet hang up obrazaca koje je Lowen posebno imenovao:
- Zapetost Omča - The Noose hang-up
- Zapetost Vješalica - The Coat-hanger hang-up
- Zapetost Kuka - The Meat-hook hang-up
- Zapetost Pijedestal - The Pedestal hang-up
- Zapetost Križ - The Cross hang-up
Ilustracija pet Lowenovih obrazaca zapetosti – hang ups.
Zapetost Omča - The Noose hang-up
Kad se glava (um) odvoji od tijela kako bi preživjela šok
Zapetost Omča može nastati tijekom trudnoće, poroda ili prvih mjeseci života, ako ste kao dijete doživjeli psihološki šok odbacivanja ili napuštanja. To iskustvo je bilo toliko bolno da je povratak u tijelo predstavljao opasnost od potpunog sloma.
U središtu unutarnjeg konflikta je pravo na postojanje i potreba za bliskošću nasuprot strahu od anihilacije i očaju.
Na tjelesnoj razini, konflikt se manifestira snažnim prstenom tjelesne napetosti na spoju glave i vrata, uz dojam kao da je veza glave s ostatkom tijela prekinuta – upravo otuda slika omče.
Iluzije koje su Vas zaštitile i nadalje održavaju obrazac zvuče poput: „Samo u glavi je sigurno“, „što manje osjećam, to bolje“ ili „mogu postojati samo ako ne trebam bliskost“.
U odrasloj dobi možete se osjećati odvojeno od vlastitog tijela, kao da ne pripadate ovom svijetu ili kao da Vas drugi ne mogu istinski razumjeti. Možete osjećati da ste na neki način posebni. Bliskost, intimnost i dodir mogu istodobno buditi nemir, potrebu za povlačenjem i duboku čežnju za povezanošću.
Zapetost Vješalica - The Coat-hanger hang-up
Štit koji nosi težinu svijeta pod maskom hrabrosti
Zapetost Vješalica može nastati ako ste kao dijete odrastali u stalnom strahu od prestrogog, agresivnog ili nepredvidljivog roditelja i morali prerano odrasti, postati jaki, hrabri ili preuzeti uloge koje Vam nisu pripadale.
Unutarnji konflikt čine strah i bespomoćnost nasuprot vlastitoj i roditeljskoj ljutnji.
U odrasloj dobi ramena mogu ostati kronično podignuta, a glava i vrat lagano pomaknuti prema naprijed, zbog čega tijelo ostavlja dojam kao da visi na nevidljivoj vješalici.
Iluzije koja su Vas zaštitile i nadalje održavaju obrazac zvuče poput: „Ne bojim se“, „nikad se ne ljutim“, „mogu sve sama/sam“ i „mogu beskonačno davati drugima“.
Možete osjećati stalno prisutnu anksioznost, a mogu se pojavljivati potištenost i depresivnost.
U odnosima se može javljati osjećaj da dajete više nego što dobivate, kao i snažna potreba za kontrolom kada se partner povlači. Može Vam biti teško razlučiti Vaše potrebe od potreba partnera.
Zapetost Kuka - The Meat-hook hang-up
Brana koja čuva Vaše dječje pravo na ljutnju
Zapetost Kuka može nastati ako ste kao dijete morali biti pokorni kako biste zadovoljili roditelja, a istodobno ste osjećali ljutnju zbog pritiska i poniženja te strah od odbacivanja ako se ne pokorite.
U središtu je konflikt između straha od gubitka odnosa i bespomoćnosti, s jedne strane, te bijesa zbog ponižavanja i kažnjavanja, s druge.
Na tjelesnoj razini manifestira se kao nakupina tkiva oko sedmog vratnog kralješka, na prijelazu vrata i gornjeg dijela leđa, kao da je tijelo zakačeno o kuku za meso upravo u tom području.
Iluzije koje su Vas zaštitile i nadalje održavaju obrazac zvuče poput: „Sve mogu ponijeti na svojim leđima“, „gubim sebe ako zadovoljim tebe“, „trpiti znači voljeti“.
U odrasloj dobi možete biti popustljivi, izbjegavati konflikt, teško Vam je reći „ne“ i postaviti granice. Potisnutu ljutnju možda usmjeravate prema sebi kroz kritiziranje, okrivljavanje i samoponižavanje. U odnosima se često osjećate iskorišteno i neviđeno: šutke trpite, dok iznutra kipite od bijesa.
Zapetost Pijedestal - The Pedestal hang-up
Tamo gdje je obećana ljubav bila nagradom za savršenstvo
Zapetost Pijedestal može nastati ako ste odrastali u obitelji u kojoj je Vaša tjelesnost i seksualnost bile posramljene ili iskorištene. Naučili ste da je ono „tamo dolje“ prljavo ili opasno, a da ste sigurni ako se uzdignete iznad spontanosti, slobodne ekspresije i tjelesnih poriva.
U središtu unutarnjeg konflikta nalaze se čežnja za autentičnom slobodom i prihvaćanjem nasuprot strahu od odbacivanja, poniženja, gubitka kontrole i iskorištavanja kao objekta za zadovoljavanje potreba roditelja.
Na tjelesnoj razini nastala je “podjela” između gornjeg i donjeg dijela tijela. Dok je u gornjem dijelu životnost i pokret, donji dio tijela može biti kao “zamrznut” i rigidan – poput postolja koje nosi gornju polovicu tijela.
Iluzije koje su Vas zaštitile i nadalje održavaju obrazac zvuče poput: „Postala sam ono što si želio, sada me možeš voljeti“, „ako imam moć, imam ljubav“ ili „ako volim, ne mogu osjećati požudu, ako osjećam požudu, ne mogu voljeti“, „prepustiti se seksualnom uzbuđenju i požudi je opasno“.
U odrasloj dobi sigurnije se možete osjećati u intelektu nego u vlastitoj tjelesnosti. Intimnost, seksualna strast, ranjivost i prepuštanje mogu buditi strah od gubitka kontrole i sram, uz snažan raskorak između Vaše percepcije onoga kakvi biste „trebali“ biti i onoga što stvarno osjećate. Možete osjećati neprihvaćanje ili odbojnost prema Vašem tijelu od struka naniže.
Zapetost Križ - The Cross hang-up
Kada je bijeg od tijela i stvarnosti jedini spas
Lowen je Križ opisao vrlo kratko, prvenstveno kroz tjelesnu sliku. Opis koji slijedi nadopunjujem vlastitim kliničkim iskustvom.
Zapetost Križ može nastati ako ste kao dijete dugotrajno trpili intenzivnu fizičku i psihičku patnju koju niste mogli izbjeći i niste imali podršku ili mogućnost spasa. To su mogle biti teške bolesti i medicinske procedure, nesreće, zlostavljanje ili seksualno nasilje.
U središtu unutarnjeg konflikta nalaze se bezizlazna patnja i beznadnost nasuprot strahu od gubitka roditelja i života.
U zapetosti Križ prisutna je kombinacija tjelesnih napetost karakterističnih za obrasce Omče, Vješalice i Kuke što ostavlja dojam kao da je tijelo, iscrpljeno patnjom, pribito na nevidljivi križ.
Iluzije koje su Vas tada zaštitile i dalje održavaju obrazac zvuče poput: „Nitko mi ne može pomoći“, „bilo bi bolje da me nema“, „ako nisam ovdje – u tijelu i u stvarnosti – ništa me više ne može uništiti“.
U odrasloj dobi možete se osjećati snažno odvojeno od tijela i povlačiti u vlastitu stvarnost. Mogu se pojavljivati beznadnost i rezignacija, a bliskost, intimnost, dodir, medicinske procedure ili druga iskustva povezana s tijelom mogu ponovno aktivirati prvotnu traumu.
Većina ljudi nema samo jedan „čisti” obrazac zapetosti. Češće se prepliće nekoliko obrazaca, pri čemu jedan od njih može biti izraženiji ili dominantniji.
Koji je Vaš dominantni obrazac zapetosti?
Ako ste se prepoznali u nekom od opisa i želite saznati više, ispunite kratki besplatni upitnik i saznajte koji se od pet obrazaca najviše ističe u Vašim odgovorima.
Što je zajedničko ovim obrascima zapetosti?
Iako je svaki obrazac zapetosti drugačiji, svima je zajednički nedostatak uzemljenja – nedostatak kontakta sa sobom, tijelom, emocijama, stvarnošću i tlom.
S nedostatkom uzemljenja povezan je i strah od „pada“ kako ga naziva Lowen – strah od gubitka oslonca, bespomoćnosti ili raspada. Stoga tjelesni oklop, kroz obrane ega, kronične tjelesne napetosti i potisnute emocije, pomaže osobi da se „drži“ i zaštiti od onoga što bi mogla doživjeti kao raspad. Više o tjelesnom oklopu možete pročitati u članku ( link do članka).
U tom smislu zapetost možemo razumjeti kao nekadašnju prilagodbu koja Vam je pomogla preživjeti.
Međutim, ono što Vas je nekada štitilo, danas Vas ograničava. Održavanje kroničnih napetosti u tijelu i potisnutih osjećaja u srži prvotnog nerazriješenog unutarnjeg konflikta “pod kontrolom” zahtijeva mnogo energije. Cijena toga je smanjen protok životne energije, manje spontanosti i emocionalne ekspresije te slabiji kontakt s vlastitim tijelom i seksualnošću.
Može li se obrazac zapetosti promijeniti?
Obrazac zapetosti moguće je promijeniti u smislu da više ne djeluje kao nesvjesna sila koja upravlja našim odlukama, odnosima i životom, dok se mi osjećamo bespomoćno da je zaustavimo.
Jedan je od ciljeva psihoterapije osvijestiti unutarnji konflikt i iluziju koja održava obrazac zapetosti kako bismo se postupno mogli osloboditi njegova utjecaja.
Uz analizu povijesti djetinjstva i primarnih odnosa, u Bioenergetskoj analizi terapeut čita tijelo klijenta (body reading) – njegovo držanje, kronične napetosti, disanje i cjelokupnu tjelesnu organizaciju – te te informacije povezuje sa strukturom karaktera i životnom poviješću.
Osvještavanje zapetosti, unutarnjeg konflikta i njihova psihoterapijska prorada slabi snagu kojom obrazac upravlja našim životom.
U trenucima velikog stresa stari se obrazac može ponovno aktivirati. Razlika je u tome što tada više nismo bespomoćno dijete. Kao odrasla osoba možemo prepoznati što nam se događa i koristiti načine samoregulacije i pomoći koje smo razvili kroz psihoterapijski rad.
Kako se u Bioenergetskoj analizi radi s emocijama zarobljenima u tijelu?
U Bioenergetskoj analizi radi se paralelno na razgovornoj i tjelesnoj razini. Razgovor i analiza pomažu razumjeti povijest djetinjstva i primarnih odnosa, osvijestiti iluzije, uvjerenja i projekcije, prepoznati i izraziti potisnute emocije i obrasce koji se ponavljaju.
Istodobno se kroz tjelesni rad i bioenergetske vježbe razvijaju tjelesna svjesnost, uzemljenje, slobodnije disanje, kontakt s tijelom i seksualnošću te sposobnost izražavanja osjećaja.
Radimo i na prepoznavanju osobnih granica i potreba te obrazaca privrženosti prema kojima biramo partnere i stvaramo odnose, kako bi ti izbori postali svjesniji.
Rad se odvija u tempu klijenta, u sigurnom i povjerljivom odnosu.
Terapijski odnos je najvažniji faktor iscjeljenja i postaje nova zdrava matrica odnosa prema sebi i drugima.
Kako je Lowen proširio Reichov koncept mišićnog oklopa
Kratko ću se za kraj osvrnuti na koncept mišićnog oklopa Wilhelma Reicha kao važnog temelja na kojima je Lowen izgradio Bioenergetsku analizu.
Reich je mišićni oklop opisivao kroz sedam horizontalnih segmenata kronične napetosti. Više o tome možete pročitati u članku “Mišićni oklop: 7 tjelesnih segmenata prema Wilhelmu Reichu“.
Lowen je koncept mišićnog oklopa proširio na cjelokupnu organizaciju tijela – način na koji stojimo, dišemo, krećemo se i kakav kontakt imamo s tlom. Kronična napetost u jednom dijelu tijela nije za njega bila samo lokalni problem, nego dio šireg obrasca koji se može vidjeti u cjelokupnom držanju tijela.
Upravo iz takvog promatranja tijela nastali su Lowenovi hang-ups.
Zaključak
Obrasci zapetosti nastali su u ranom djetinjstvu u situacijama u kojima kao djeca nismo imali ni izbor ni izlaz. Ono što Vas je tada štitilo danas Vas može ograničavati – u tijelu, odnosima, seksualnosti i načinu na koji reagirate na život.
Tijelo zato nije neprijatelj protiv kojeg se trebate boriti. Njegove kronične napetosti imaju svoju povijest i nekada su imale svoju svrhu. Psihoterapijski proces Vam može pomoći da razumijete unutarnji konflikt u kojem ste zapeli i postupno promijenite način reagiranja i vezivanja.
Kad više ne morate toliko energije trošiti na držanje onoga što je nekada moralo ostati potisnuto, otvara se pred Vama više prostora za osjećaje, spontanost, bliskost, zadovoljstvo i životnost.
Izvori:
- Lowen, A. (1994). Bioenergetics: The revolutionary therapy that uses the language of the body to heal the problems of the mind. Penguin Books.
- Lowen, A. (1988). Bioenergetika (D. Perić-Todorović, Prev.; 2. izd.). Nolit.
- Reich, W. (1971). Character analysis (3rd ed.). Farrar, Straus and Giroux.
