Nevidljiva veza između disanja i našeg psihičkog zdravlja

Još u osnovnoj su nas naučili da bez disanja nema života. Šteta što nam već tad nisu rekli kako je disanje važno i za naše psihičko zdravlje! Jeste li znali da su disanje i emocije usko povezani? I da disanjem možemo regulirati emocije?

Možda ste već svjesni utjecaja disanja na Vaše tijelo i emocije, jer prakticirate jogu, meditaciju ili neke druge tehnike disanja — i to je sjajno, jer disanje je ključno ne samo za naše fizičko, nego i psihičko zdravlje.

U svakodnevnom životu rijetko razmišljamo o  disanju, njegovoj funkciji i važnosti za naš život. Disanje nam je prirođeno, odvija se automatski, bez naše svjesne kontrole. 

Usprkos tome, možda ste primijetili da se Vaše disanje ponekad mijenja – nekad dišete sporije, nekad brže, pliće ili dublje, a ponekad zadržavate dah?

To što čini te razlike ovisi od toga što osjećamo u danom trenutku. 

Što se događa u tijelu kada nas preplave emocije?

Disanje je usko povezano s regulacijom emocija. Naš živčani sustav funkcionira upravo tako – emocije utječu na to kako dišemo, a način disanja direktno utječe na naše emocionalno stanje.

Zamislite da se opušteno šećete šumom u lijep, proljetni dan. Polako hodate, duboko dišete, upijate ljepotu prirode – boje drveća, pjesmu ptica, šum svojih koraka, miris šume i toplinu sunca na licu. Osjećate se opušteno i smireno. Odjednom čujete glasan zvuk u blizini – nešto veliko trči prema Vama. U trenutku Vam prolozi kroz glavu da ste u opasnosti! Zastanete u strahu, srce Vam ubrzano kuca, zaustavljate dah. Postajete budniji i osjećate kako Vam je cijelo tijelo napeto ko struna. Zvuk se približava… a pred Vama iskakuje veliki pas! Ahhh! Osjećate olakšanje jer to je samo pas (a ne divlja svinja npr.).

Ako biste u tom momentu obratili pažnju na svoje disanje, primijetili biste  da je ubrzano, plitko i kratko – drugačije nego u stanju opuštenosti. Nakon nekoliko trenutaka, dah se polako smiruje i vraća u svoj uobičajeni ritam.

Kako tjeskoba, strah i tuga mijenjaju naše disanje?

Kad osjećamo strah i tjeskobu dišemo ubrzano i plitko. Kad osjećamo tugu, potištenost ili smo u depresiji disati ćemo usporeno, plitko, ali slabije (kao da nemamo snage čak ni disati). Svaka emocija se manifestira u načinu na koji dišemo.

Kako si disanjem pomoći u stresu, tjeskobi i napetosti?

Baš kao što emocije utječu na naše disanje, tako i disanjem možemo utjecati na to što osjećamo i pomoći si u regulaciji emocija.


Kada osjećate strah, nemir ili napetost, možete si pomoći svjesnim, dubokim i usporenim disanjem. Vaš živčani sustav dobit će poruku da je „opasnost prošla“ i da se možete opustiti. Rezultat će biti osjećaj smirenosti i opuštenosti.
Nemojte mi vjerovati samo na riječ – isprobajte vježbu koju sam opisala ispod i sami osjeti razliku!

Dijafragma: Glavni ključ za pravilno disanje

Dijafragma je glavni junak pravilnog disanja. To je veliki mišić u obliku padobrana smješten ispod prsnog koša, koji odvaja prsnu šupljinu od trbušne.
Prilikom udisaja dijafragma se spušta prema trbuhu, a prilikom izdisaja diže se natrag prema prsima. Njezina pokretljivost izravno utječe na kvalitetu disanja i naš osjećaj dobrobiti.

Neki od nas dišu samo prsnim košom, neki samo trbuhom. U jednom i u drugom slučaju dijafragma je napeta i iz tog razloga ne možemo disati pravilno.

Tri uobičajena načina disanja:

 
♣ Disanje samo trbuhom: Trbuh se širi i skuplja, a prsa su mirna; dijafragma ne radi pravilno.
 
♣ Disanje samo prsnim košom: Prsni koš se uzdiže i lagano širi, a trbuh je nepomičan; dijafragma je napeta i ne radi pravilno. 
 
♣ Dijafragmalno disanje: Prvo se širi trbuh, zatim blago dižu prsa pri udisaju. Prilikom izdisaja prsa i trbuh se opuštaju u suprotnom redoslijedu. Dah teče glatko kroz tijelo poput valova.
 
Pravilno disanje je disanje dijafragmom tj. disanje cijelim trupom – i prsni koš i trbuh se uzdižu i opadaju prilikom disanja. Tako smo disali kad smo bili bebe i dok još nismo imali napetosti i emocionalne blokade u tijelu.
 
 

Vježba disanja dijafragmom protiv stresa i napetosti

Cilj ove vježbe nije samo da Vas naučim pravilno disati. Glavna svrha ove vježbe je “umiriti” Vaš živčani sustav. Kao rezultat toga osjećat ćete se smirenije i opuštenije, a napetost koju osjećate će se ublažiti.

Možete je koristiti kad osjećate da ste pod stresom, kad osjećate napetosti u tijelu ili ste anksiozni. 

 

  • Osigurajte da Vas nitko ne ometa nekoliko minuta (dajte si makar 5 minuta).
  • Lezite na leđa, savijte noge u koljenima i stavite stopala na pod. Možete ih i ispružiti ako želite.
  • Stavite jednu ruku na prsni koš, a drugu na trbuh (ispod rebara).
  • Zatvorite oči i nekoliko minuta samo promatrajte svoje disanje. Gdje osjećate dah pod rukama? Koji dio tijela se lagano uzdiže? Ne ocjenjujte, samo promatrajte.
  • Kad budete spremni, udahnite duboko kroz nos i usmjerite svoj dah najprije u trbuh, pa onda u prsni koš. Osjetite kako se najprije ruka na trbuhu uzdiže, pa onda i ruka na prsima.
  • Izdišite polako kroz otvorena usta, i dozvolite neka dah spontano izađe najprije iz prsnog koša, zatim iz trbuha.
  • Nastavite tako disati i promatrati taj val u Vašem tijelu, koji lagano uzdiže Vaš trbuh i prsni koš, a onda opada dok izdišete.
  • Na kraju, zadržite pažnju na svom tijelu i osjećajima – kako se sada osjećate?
  • Ako Vam ne uspije iz prve, ne brinite se. S praksom će Vam biit sve lakše i lakše. 

Ako imate pitanja ili želite podijeliti svoje iskustvo s ovom vježbom, slobodno mi se javite!